Odluka Zemaljskoga su­da u Željeznu u prvoj instanci slučaja „podupiranja kulture“ u korist Es­terházyjevoga pod­uzeća a tim protiv Zemlje Gra­dišće mo­gla bi biti presedan i bi u bu­du­će mogli služiti kao pri­m­jer ili op­ra­vdanje za kasnije slične slučaje: naime i u po­gl­e­du na subvencioniranje kultur­nih priredab i institucijov na­rodnih manjin u Gradišću, posebno i Hrvatov. Arenaria d.o.o. se je naime probila sa svojom tužbom protiv Zemlje Gradišće odnosno Odjela za kulturu i je dobila civil­ni proces da joj se mora ispla­titi subvencija za kulturno djelovanje od ukupno jedan milijun €.

Ova Esterházyjeva podru­žnica je stavila molbe od po 250.000 € za operne produk­cije »Tosca« (2015.), »Ljubav­ni napitak« (Der Liebestrank; 2016.), kao i »Schneekönig« (2015. i 2016.). Polag osude mora Zemlja platiti jedan m­i­lijun € u roku od 14 dani i ujedno nositi stroške proc­e­sa. Osuda nije pravomoćna.

U čemu je ovo toliko dalekosežna odluka — u slučaju da drži? To naime znači da Zemlja Gradišće ne smi dav­a­ti prednost vlastitim organi­zacijam po svojem mišljenju i n­a­hodjenju. Ova osuda je i jasno pokazala, da takozvana privatna „gospodarska“ p­o­d­u­zeća imaju pravo na podupiranje iz lonca za kulturu.

Arenaria sliši Esterházyjevoj zakladi i priredjuje oper­ne igre u kamenolomu u Sv. Margareti, za ke je bila prosila subvenciju, a nije do­sta­la. Zemlja je argumentirala da nima pinez. Na to se je gene­ral­ni direktor Esterházyjevih poduzeć Stefan Ottrubay od­lučio — pokidob to ne uvidja — da procesira protiv Zemlje i je argumentirao, da su slične priredbe kakove je prire­djuje Arenaria d.o.o. ipak do­stale pinez, kao npr. ljetne ig­re u Merbišu ili Haydnov festival. Ako drži ova osuda, ča još nije sigurno, onda su svi prosioci za subvenciju rav­nopravni i u­buduće moraju biti jednakopravni. A to će imati posljedice i za manjine.

Tužbe, naime, su svako lje­to veće, da Zemlja Gradišće iz svojega kulturnoga budžeta samo jako mali dio izdvaja za kulturne molbe i prošnje narodnih grup u zemlji. Postotak je tako mali, da se zapravo ne triba ni spomenuti. Iz kulturnoga izvješćaja Ze­m­­lje Gradišće za 2015. ljeto, da su hrvatske institucije u Gra­dišću izgubile skoro dvi treti­ne kulturnih subvencijov. Po­lag toga Hrvati su u 2015. ljetu dostali 23.000 na mjesto 62.600 €. Podupira­nje narodnih grup pada u rubriku gajenja običajev. Za tu rubriku je Zemlja Gradišće u 2015. izdala 104.950 € — to je prilično polovica svote ili za 105.650 € manje nego 2014. ljeta.

Spomenuta svotica od 23 tisuć € za hrvatske kulturne potrebe je tako mala, da mno­gi govoru o sramoti i da se to ne dostoji za saveznu zemlju, ka je i zbog EU-sredstav tako prospe­rirala u minuli ljeti.